Bolonjski proces

Reforma visokoškolskog obrazovanja u europskim zemljama u kojoj su aktivno sudjelovala i sva hrvatska sveučilišta, a koja je poznata kao Bolonjski proces, treba osigurati ravnopravan položaj studenata u Europi tijekom studija, ali i po završetku kada se uključe u svijet rada.
Sveučilišno obrazovanje obuhvaća tri razine, preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. Svaka razina studija mora biti u skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), s tim da se jednom godinom studija stječe 60 bodova.

Reformirani - novi model studija

Akademske 2005./2006. godine upisana je na Talijanskom odsjeku Filozofskog fakulteta u Puli prva generacija studenata koja će studirati prema načelima Bolonjskog procesa.
Dosadašnji se, jedinstveni četverogodišnji sveučilišni studij na Talijanskom odsjeku odsad dijeli u dva obrazovna ciklusa:

  • preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od šest (6) semestara, u kojem se stječu temeljna znanja određenih disciplina (struke), te
  • diplomski sveučilišni studij u trajanju od četiri (4) semestra, na kojem se stječu visoka stručna znanja i kompetencije.

U dosadašnjem sustavu studiranja postojali su zimski i ljetni semestar, no tek su u novom reformiranom studiju počevši od ak. godine 2005./2006. semestri, a ne akademske godine, postale temeljne vremenske cjeline nastavnih aktivnosti tako da su kolegiji (predmeti) gotovo isključivo jednosemestralni, a ispiti se polažu u ispitnom roku po prethodnom ispunjenju svih studentskih obveza prema odslušanom kolegiju.
Radi usklađivanja sadašnjih studijskih programa s preporukama Bolonjske deklaracije programi su reformirani i osuvremenjeni u skladu sa zahtjevima Bolonjskog procesa. Izrađeni su i ponuđeni novi preddiplomski i diplomski sveučilišni programi. Talijanski se odsjek opredijelio za model 3+2 godine studija sa 180 ECTS bodova, odnosno 180 + 120, ukupno 300 ECTS bodova.
Prihvaćeno je opće načelo da jedan semestar nosi 30, a jedna godina 60 ECTS bodova.

Što je to ECTS?

ECTS (European Credit Transfer System - Europski sustav prijenosa bodova) je sustav bodovanja kojim se prikazuje koeficijent studentskog opterećenja. Jedan bod označava određeni broj radnih sati (25-30) studenta koji uključuju nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita. Bodovni sustav polazi od toga da se svaki oblik nastave, u sklopu postojećih kolegija, posebno boduje, ispituje i ocjenjuje. Dakle, u opterećenje studenta uračunava se cjelokupno vrijeme koje on mora potrošiti za uspješno savladavanje gradiva, ne samo vrijeme provedeno na nastavi, seminarima, terenskom radu, vježbama, konzultacijama već i vrijeme utrošeno za samostalno učenje.
Bodovi su samo indikatori opterećenja (uloženog napora) a ocjene i dalje ostaju kao vrijednosni pokazatelj znanja.

Zašto ECTS bodovi?

Prednosti koje ovakav bodovni sustav donosi a koje želim istaknuti su sljedeće:

  • veća mobilnost studenata i u svezi toga vrednovanje sličnih ili srodnih studijskih predmeta na različitim sveučilištima u zemlji i izvan nje,
  • preglednija i djelotvornija organizacija studija koja studentima pruža veću slobodu pri biranju izbornih predmeta,
  • manja opterećenost nastavom i veća mogućnost samostalnog rada studenata.

Nereformirani - stari model studija

Nastava za studente koji su se upisali na Talijanski odsjek Filozofskog fakulteta u Puli prije ak. 2005./2006. godine (prije uvođenja studija po Bolonjskom procesu) izvodi se i dalje po starom nereformiranom studijskom programu (za II., III. i IV. godinu studija).

Vrste studija u RH - Shema studija (izvor web stranice MZOŠ-a)

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije. Sveučilišni studiji provode se na sveučilištu dok se stručni studiji provode na visokoj školi ili veleučilištu. Iznimno, stručni studiji mogu se provoditi i na sveučilištu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća.

Sveučilišni studij obuhvaća tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij.

Preddiplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri do četiri godine i njegovim se završetkom stječe od 180 do 240 ECTS bodova. Završetkom se stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) odnosno prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke, što kvalificira studenta za specijaliziran, umjetnički ili znanstveni rad. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na diplomskom sveučilišnom ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju ili ući na tržište rada. [*]

Diplomski sveučilišni studij traje u pravilu jednu do dvije godine, u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Ukupan broj bodova koji se stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija iznosi najmanje 300 ECTS bodova. Završetkom sveučilišnih medicinskih programa stječe se akademski naziv doktor (dr.) struke, a ostalih diplomskih sveučilišnih programa magistar, odnosno magistra (mag.) struke. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na poslijediplomskom sveučilišnom studiju ili ući na tržište rada. [*]

Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine. Njegovim se završetkom stječe akademski naziv doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti. Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe stručni naziv specijalista određenog područja.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.

Stručni studij obuhvaća dvije razine: stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij.

Stručni studij traje dvije do tri godine i njegovim se završetkom stječe od 120 do 180 ECTS bodova. Iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, stručni studij može trajati do četiri godine te se takvim studijem stječe do 240 ECTS bodova. Završetkom stručnog studija s manje od 180 ECTS bodova stječe se odgovarajući stručni naziv, u skladu s posebnim zakonom. Završetkom stručnog studija sa 180 ili više ECTS bodova stječe se stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na specijalističkom diplomskom stručnom studiju ili diplomskom sveučilišnom studiju ili ući na tržište rada. [*]

Specijalistički diplomski stručni studij traje jednu do dvije godine, u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se stručni naziv specijalista određene struke koji se koristi uz stručni naziv stečen stručnim studijem ili preddiplomskim sveučilišnim studijem. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na diplomskom sveučilišnom studiju ili ući na tržište rada. [*]

 [*] Uvjete upisa na sve razine sveučilišnih i stručnih studija određuju visoka učilišta.

---------------------------------------------------------------

47 zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije:  Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Azerbejđan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Gruzija, Hrvatska,  Irska, Island, Italija, Kazahstan, Latvija, Lihtenštan, Litva,  Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Malta, Moldavija, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Srbija,  Španjolska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Vatikan, Velika Britanija.

 

povratak na vrh ]

Obrana diplomskog rada / Discussione della tesi di laurea - New!

Obrana diplomskog rada održati će se 13. listopada 2010. u 16.00 sati.


La discussione della tesi di laurea si terrà il 13 ottobre 2010 alle ore 16.00. 

Opširnije...
* * *
Obrana diplomskog rada / Discussione della tesi di laurea

Obrana diplomskog rada održati će se 21. listopada 2008. u 11.30 sati.


La discussione della tesi di laurea si terrà il 21 ottobre 2008 alle ore 11.30.

Opširnije...
* * *
Obrana diplomskog rada / Discussione della tesi di laurea.

Obrana diplomskog rada održati će se 30. rujna 2008. u 10.00 sati.


La discussione della tesi di laurea si terrà il 30 settembre 2008 alle ore 10.00.

Opširnije...
* * *
Arhiva novosti